U listopadu 1955. godine na savjetovanju u Beogradu donesena je odluka o osnivanju Terminološke komisije pri Međunarodnome slavističkom komitetu.
U razdoblju od 1958. do 1963. godine na čelu Terminološke komisije, koja se u to vrijeme sastojala od dviju potkomisija – jezikoslovne potkomisije (predsjedatelj A. V. Isačenko) i potkomisije za znanost o književnosti (predsjedatelj D. D. Blagoj), bio je D. D. Blagoj.
1960. godine na zasjedanju Međunarodne terminološke komisije (jezikoslovne) (MTKL) pri Međunarodnome slavističkom komitetu u Pragu prihvaćena je inicijativa prof. L. Andrejčina da se izradi Rječnik slavenske jezikoslovne terminologije. Na Rječniku su radili: Čehoslovačka jezikoslovna terminološka komisija (središnja ustanova za rad Komisije postao je Institut za češki jezik Čehoslovačke akademije znanosti); Lužičkosrpska terminološka komisija (njezin se rad odvijao u Odjelu za jezikoslovlje Instituta za (lužičko) srpsku etnografiju, a u radu su sudjelovali R. Jenč, H. Faska, F. Mihalk, H. Šewc i P. Völkel); Ukrajinska terminološka komisija (koju je vodio A. S. Meljničuk, poslije njega O. B. Tkačenko, zatim A. I. Bagmut; u sastav Komisije ušli su A. A. Bjeljecki, G. M. Gnatjuk, M. A. Žovtobrjuh, I. I. Kovalik, N. A. Moskaljenko i V. I. Perebejnos; Komisiji su pomagali V. M. Rusanovski, L. S. Palamarčuk, T. B. Lukinova i N. P. Romanova); Bjeloruska terminološka komisija (koju je vodio M. R. Sudnik; u njezin su sastav ušli A. I. Kiseljevski, I. I. Lučic-Fedorec, A. E. Mihnevič, A. I. Podlužni i G. A. Cihun). Ruske ekvivalente priređivao je član Komisije A. B. Šapiro, nakon njega voditelj Komisije V. G. Kostomarov te zatim A. A. Reformatski. Bugarske ekvivalente priredio je L. Andrejčin u suradnji s drugim bugarskim jezikoslovcima. Slovačku jezikoslovnu terminologiju obradili su suradnici Instituta za jezikoslovlje “Ľudovít Štúr” Slovačke akademije znanosti. Izradbu poljskoga dijela nadzirao je W. Doroszewski koji se savjetovao s mnogobrojnim suradnicima poljskih znanstvenih jezikoslovnih ustanova; pri dopunjavanju i provjeri aktivno su sudjelovali D. Buttler i H. Satkiewicz. Makedonske ekvivalente priredili su B. Vidoeski, R. Igrinova-Skalovska, B. Koneski i K. Tošev. Srpskohrvatske=hrvatskosrpske ekvivalente priredili su P. Ivić i D. Brozović. Slovenski dio izradio je T. Logar, a zatim J. Toporišič; u radu su sudjelovali F. Tomšič i A. Bajec. Engleske ekvivalente izradili su R. Auty, L. Newman, J. Vachek i A. Skaličková; francuske – P. Garde; njemačke – R. Růžička (kao savjetnici sudjelovali su G. Bergmann, E. Eichler, E. Ising, R. Klappenbach, W. Sperber, A. Steube i D. Viehweger; za organizaciju rada bila je zadužena G. Walther) [iz Predgovora prvoga sveska Rječnika slavenske jezikoslovne terminologije: Slovník slovаnské lingvistické terminologie. Словарь славянской лингвистической терминологии. Dictionary of Slavonic Linguistic Terminology / vĕd. red.; Научн. ред.; Scient. Ed. Alois Jedlička. Praha: Academia, 1977. svezak 1. 553 str.; 1979. svezak 2. 483 str.].
Od 1963. do 1968. godine Komisija za jezikoslovnu terminologiju (pod tim nazivom) nastavlja rad pod vodstvom A. V. Isačenka. Predsjedateljem Komisije za terminologiju znanosti o književnosti (pod tim nazivom) postaje J. Križanovski.
U razdoblju od 1968. do 1978. godine predsjedatelji obiju komisija nisu se mijenjali; Komisijom za terminologiju znanosti o književnosti predsjedao je J. Križanovski, a Komisijom za jezikoslovnu terminologiju J. Gorecki, koji je dužnost obavljao do 1998. godine.
1977. godine u Pragu je objavljen prvi svezak Rječnika slavenske jezikoslovne terminologije u koji je ušlo 2266 sustavno organiziranih pojmova/termina i njihovi ekvivalenti na jedanaest slavenskih jezika (češki, slovački, poljski, lužičkosrpski, ruski, ukrajinski, bjeloruski, bugarski, makedonski, srpskohrvatski, slovenski) i na trima zapadnim jezicima (engleski, francuski, njemački).
1979. godine izišao je drugi svezak Rječnika u kojemu su abecedni popisi termina na svih četrnaest jezika.
Od 2008. do 2013. godine Komisiju za terminologiju (SlavTerm) vodio je V. Tatarinov (Rusija). U sastav Komisije ušli su: iz Rusije В. Татаринов (predsjedatelj), В. Кульпина (zamjenica), С. Казарина (tajnica), А. Липгарт, Ю. Марчук, З. Палютина; iz Ukrajine В. Дубічинський; iz Bjelorusije В. Шчэрбін; iz Poljske S. Gajda, W. Zmarzer, J. Lukszyn; iz Bugarske М. Попова; iz Finske I. Vehmas-Lehto, I. Kudashev. Opće smjernice, zadatci i projekti izloženi su u Programu Komisije za razdoblje 2008.–2013. godine.
2009. godine izišao je prvi broj teorijskoga časopisa Slavenska terminologija,kojije utemeljila Komisija, a bavi se problemima terminologije i terminologistike (Slavenska terminologija: teorijski časopis za probleme terminologije i terminologistike / gl. ur. V. A. Tatarinov. 2009., br. 1 – Славянское терминоведение: теоретический журнал по проблемам терминоведения и терминологистики / Гл. ред. В. А. Татаринов. 2009. № 1).
Odlukom 15. Međunarodnoga kongresa slavista, održanoga 20. – 27. kolovoza 2013. godine, na čelu je Terminološke komisije (TK MKS) od 2013. do 2018. godine V. Ivaščenko (Ukrajina). Komisija je započela s radom u sljedećem sastavu: Ukrajina – В. Іващенко (predsjedateljica), В. Дубічинський (tajnik), І. Кочан, Л. Симоненко; Bjelorusija – В. Шчэрбін (zamjenik), А. Зубаў, К. Любецкая, Л. Рычкова; Poljska – S. Gajda, W. Zmarzer, J. Lukszyn, E. Wolnicz-Pawłowska; Rusija – З. Комарова, С. Шелов, С. Гринев, Е. Голованова, Ю. Марчук; Hrvatska – M. Bratanić, M. Mihaljević, L. Hudeček, K. Lewis; Slovenija – M. Žagar Karer, M. Jemec Tomazin, T. Fajfar; Češka – R. Kocourek, I. Bozděchová, G. Mironova; Srbija – В. Йованович; Makedonija – Ј. Стрезовска. Opće smjernice, zadatci i projekti izloženi su u Programu Komisije za razdoblje 2013. – 2018. godine. (PDF 1, PDF 2)
2017., nakon održanoga međunarodnog znanstvenog skupa u Beogradu 2016., izišao je zbornik znanstvenih radova Словенска терминолгиja данас. Slovenska terminologija danas (ur. P. Piper, V. Jovanović, knj. 28). Iste godine registriran je međunarodni elektronički znanstveni časopis Вісник Термінологічної комісії при МКС. Bulletin of the Terminology Commission under ICSS.
2018. objavljena je prva međunarodna znanstvena monografija članova Terminološke komisije MSK-a Слов’янське термінознавство кінця ХХ – початку ХХІ століть (znan. red. V. L. Ivaščenko), koja je predstavljena na 16. Međunarodnom slavističkom kongresu u Beogradu (20. – 27. kolovoza).
Na 16. Međunarodnom slavističkom kongresu akreditirana je Terminološka komisija za razdoblje 2018. – 2023. na čelu s V. Ivaščenko (Ukrajina). Komisija je počela s radom u sljedećem sastavu: Ukrajina – V. Ivaščenko (predsjednica), V. Dubičinski (tajnik), І. Kočan; Bjelorusija – V. Ščerbin (zamjenik), А. Zubov, K. Ljubecka, L. Ričkova; Poljska – S. Gajda, M. Górnicz; Rusija – Z. Komarova, S. Šelov, S. Grinjov, Е. Golovanova, E. Kakzanova; Hrvatska – M. Mihaljević, L. Hudeček, K. Lewis; Slovenija – M. Žagar Karer, M. Jemec Tomazin, T. Fajfar; Češka – I. Bozděchová, О. Čmelíková (Gazdošová); Srbija – V. Jovanović, R. Levuškina; Sjeverna Makedonija – Ј. Strezovska. Opće smjernice, zadatci i projekti izloženi su u Programu Komisije za razdoblje 2018. – 2023. (PDF)
24. veljače 2022. Ruska Federacija pokrenula je vojnu invaziju širokih razmjera na neovisnu i miroljubivu Ukrajinu, uništavajući višecjevnim raketnim bacačima i balističkim projektilima stambene zgrade, dječje vrtiće, škole, bolnice, rodilišta, strateške objekte i naseljena područja. Terminološka komisija MSK-a najoštrije osuđuje vojnu agresiju bez presedana na neovisnu Ukrajinu i stoga prekida suradnju s ruskim izaslanstvom u Komisiji (službeno priopćenje). Pozivamo svjetsku znanstvenu zajednicu da uloži sve moguće napore kako bi se zaustavio rat!